Oprez, stres na putu!

Oprez, stres na putu!

autor: Deni Bešlagić

dtxt

„Budim se, tek će svanuti a zaspao sam u dva sata poslije ponoći. Glava me boli, izgleda da sam sinoć popio koju više, pravim kafu i sklanjam sa stola pristigle račune koje moram platiti, a tu je i opomena za neplaćenu ratu kredita koji sam uzeo da bih isplatio predhodni kredit. Brzo ispijam kafu i spremam se na posao-uh ako ne završim onaj izvještaj šef će ponovo da mi skače po glavi...auto opet neće da upali, kasnim na posao i izgledam kao podgrijani leš. Pitam se šta će me još danas izbaciti iz cipela“                                           Saša B. 27 godina

Da li vam se dešavaju slični scenariji ili je možda upravo ovakav bio jedan dan u vašem životu???

Vjerovatno je svako od vas do sada pročitao barem desetak stranica o stresu, definisanju stresa i njegovim negativnim učincima na naše psihičko i fizičko zdravlje. Internet i drugi mediji su preplavljeni ovom tematikom, a knjige samopomoči/popularne psihologije vrište naslovima tipa „101 način da se riješite stresa“, „kako u tri koraka pobjediti stres“, „ recite zbogom svakodnevnom stresu“. Ipak stresa se nećete riješiti jednomza sva vremenaniti potpuno. Stres je stanje koje svako od nas gotovo svakodnevno proživljava i nije isključivo negativnog predznaka. Iako ga ne možemo izolirati iz svakodnevnog života i ostaviti negdje, možemo naučiti kako da ga kontrolišemo, kako da se bolje suočavama sa situacijama koja izazivaju stres i na kraju, kako da ga izbjegnemo. Stres otkrivaju ne samo crne statistike o ubistvima, samoubistvima, alkoholizmu, razvodu braka, već gotovo svaki nedužni, svakodnevni čin: mlitav ili pretjerano snažan stisak ruke, treća kutija cigareta ili treća čašica rakije, zaboravljeni sastanak, zamuckivanje usred rečenice, novi kredit koji treba da isplatite.

Šta je to stres?

Danas, pregledom literature, možemo naći mnoštvo definicija stresa. Ovdje ćemo navesti samo neke od njih. Prema najnovijem izdanju Websterovog međunarodnog rječnika stres se definiše kao „fizički, hemijski ili emocionalni podražaj iz okoline koji u pojedincu uzrokuje fiziološku tenziju, koja može doprinijeti razvoju bolesti“.

Hans Selye, jedan od pionira istraživanja stresa, definiše stres kao „sumu ukupnog trošenja organizma tijekom njegovog životnog vijeka“. Selye je također govorio o pozitivnom i ugodnom stresu nazivajući ga „eustres“. Ukoliko uzmemo u obzir brzinu otkucaja srca ili dotok adrenalina, spolni odnos može biti krajnje stresna pojava, ali u ovom slučaju sa pozitivnim predznakom. Padobranci se stalno izlažu stresu i uživaju u životu prepunom adrenalina. Posmatrajući dirigenta, vidljivo je da se znoji, njegovo lice je crveno zbog zbog ubrzanog rada srca, krvotokom mu struji adrenalin i on je sigrurno pod stresom, ali ovdje se radi o vrhuncu ugode tokom njegovog umjetničkog izražaja.

Richard Lazarus je sigurno najzaslužnij za naše današnje razumjevanje stresa. On smatra da način na koji sagledavamo i intrepretiramo prijeteće podražaje određuju našu reakciju na stres. Naša interpretacija zavisi od iskustva, a iskustva svakog pojedinca se razlikuju, tako da će svako od nas na sopstven način intepretirati neku situaciju kao manje, odnosno više stresnu.

Stres pogoduje razvoju mnogih bolesti. Osobe koje su stalno izložene stresu imaju veće šanse da obole od srčanih bolesti, dijabetesa, kolitisa, hipertenzija, raznih kožnih oboljenja, migrena, a kako se sprovodi sve veći broj istraživanja ovaj niz se nastavlja. Psihičke poteškoćemogu se javiti kao smetnje prilikom pamčenja i učenja, oslabljena koncentracija, bezvoljnost, osječaj preplavljenosti.

Stres je svakodnevna pojava u našim životima. Kada govorimo o prostoru našeg brdovitog balkana, onda se stvarno trebamo dodatno zabrinuti. Moderno zapadno društvo je pod stresom zbog stalnih ekonomskih zahtjeva i prilagođavanja, naše društvo je na samom egzistencijalnom rubu, a opet se moramo stalno prilagođavati istim zahtjevima kao i moderno zapadno društvo u kojem su egizstencijalne dileme gotovo pa nepoznate. Načeti smo predhodnim ratovima, bombardovanjima i borbom za preživljavanjem, a opet rijetko vodimo računa o sebi. Nemamo posao, ne radimo ili radimo mnogo a dobivamo malo za uzvrat, aliiz nas nerijetko progovara strah koji je utkan u svaku našu poru govoreči „dobro je, samo da ne bude gore“. O stresu ćemo još pisati, a ovo smatrajte uvodom u naše živote, našom svakodnevnicom koju uporno potiskujemo, stavljajući svoju dobrobit i pravo da uživamo u životu po strani, pa nekad će doći red i na nas. O načinima suočavanja i prevladavanja stresa ćemo pisati takođe, ali jedini način da primjenimo neku od metoda koja će nas učiniti otpornijim je da shvatimo da nam je svima potrebno vrijeme samo za nas, jer u suprotnom, lako se može desiti da ubrzo našem vremenu dođe kraj.

Sledeće

Razmišljanje za neupućene

Sun Nov 8 , 2015
Oprez, stres na putu! autor: Deni Bešlagić „Budim se, tek će svanuti a zaspao sam u dva sata poslije ponoći. Glava me boli, izgleda da sam sinoć popio koju više, pravim kafu i sklanjam sa stola pristigle račune koje moram platiti, a tu je i opomena za neplaćenu ratu kredita […]